O financijskim podacima

Na ovoj stranici su odgovorena neka pitanja o otvorenom proračunu. Molimo pogledajte prvo ove odgovore prije nego što nas kontaktirate s pitanjima.

Odgovore na učestala pitanja o proračunu prenosimo iz Proračunskog vodiča za građane u izdanju Instituta za javne financije.

Što je Otvoreni proračun?

Jednostavan i pristupačan web portal, koji vizualizira državni proračun te županijske, općinske i gradske proračune. Više…

Što je proračun?

U Republici Hrvatskoj postoje tri razine proračuna: državni proračun, proračuni izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave (u nastavku proračun lokalnih jedinica). Sva tri proračuna čine cjelinu - proračun opće države. Proračun opće države ne prolazi cijelu administrativnu proceduru kao državni proračun, ali je važan kao ukupni pokazatelj koliko je država prikupila prihoda i, što je najbitnije, kako ih je potrošila.

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela te plana razvojnih programa. Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu.

Svaki se opći dio proračuna, dakle, sastoji od tri dijela: prihoda, rashoda te dijela proračuna koji se naziva računom financiranja. U računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i primljeni krediti i zajmovi te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita, odnosno u računu financiranja iskazuje se pozajmljivanje i zaduživanje proračuna države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Riječ proračun (engl. budget, njem. Haushalt, fr. budget, tal. bilancio) potječe od srednjovjekovne engleske, francuske riječi bougette, što je deminutiv riječi bouge - kožna torba, odnosno vrećica. U engleskoj parlamentarnoj terminologiji ta je riječ označavala kožnatu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog o prihodima i izdacima države za iduće razdoblje - stoga se i rabi kao naziv za plan prihoda i rashoda u određenom vremenskom razdoblju. U Hrvatskoj se uz riječ budžet upotrebljava i riječ proračun.

Kako se regulira proračun?

U Republici Hrvatskoj se Zakonom o proračunu (NN 96/03) određuje planiranje, način izrade, donošenja i izvršavanja državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica te proračuna izvanproračunskih fondova. Znači, sve tri razine proračuna (državni proračun, proračuni lokalnih jedinica i proračuni izvanproračunskih fondova) imaju svoje prihode i rashode. Da bi se saznalo kolika je ukupna javna (državna) potrošnja, valja zbrojiti sve tri vrste proračuna i prikazati kao jedan – proračun opće države.

Što je dakle državni proračun?

Jednostavnu administrativnu definiciju daje Zakon o proračunu (NN 96/03), ili skraćeno ZOP, prema kojemu je državni proračun akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđeni rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga Hrvatski sabor.

Znači, riječ je o planu odnosno procjeni prihoda i primitaka te rashoda koje mora odobriti Sabor. Proračun se obično donosi u prosincu odnosno prije početka (fiskalne) godine na koju se odnosi.

Što su primici proračuna?

Proračunski primici su priljevi novca od financijske imovine (novčana sredstva, potraživanja, dionice i udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i druga ulaganja u pravne osobe) i zaduživanja (uzimanja zajma ili izdavanja vrijednosnih papira za otplatu glavnice duga i financiranje proračunskog manjka.

Što je fiskalna godina?

Vremensko razdoblje od dvanaest mjeseci za koje država planira prihode i rashode zove se fiskalna godina. U Republici Hrvatskoj fiskalna godina traje od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno podudara se s kalendarskom godinom. U Velikoj Britaniji, međutim, fiskalna godina započinje 1. travnja i traje do 31. ožujka sljedeće kalendarske godine.

Što prikazuje i čemu služi proračun?

Tri su glavne funkcije proračuna:

  1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini,
  2. služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje, te
  3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

Gdje pronaći popis prihoda i izdataka državnog proračuna, proračuna izvanproračunskih fondova te proračuna lokalnih jedinica? Informacije o prihodima i izdacima te deficitu proračuna, izvanproračunskih fondova i lokalnih jedinica možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva financija ili u Narodnim novinama. Osim toga, proračuni lokalnih jedinica objavljuju se u službenim glasilima tih jedinica.

Iz kojih izvora država prikuplja novac?

Prihodi proračuna se dijele na:

  • tekuće: porezne i neporezne prihode,
  • kapitalne prihode, te
  • domaće i inozemne potpore.

Tko provodi naplatu poreza u Republici Hrvatskoj?

Taj posao obavlja Porezna uprava, i to preko svojih ispostava. Financijska je policija bila zadužena za prisilnu naplatu onog dijela poreza koji Porezna uprava nije uspjela naplatiti redovitom procedurom naplate. U sklopu reorganizacije državne uprave radi racionalizacije poslova i zadaća u svibnju 2001. godine ukinuta je Financijska policija. Ukidanje Financijske policije obrazloženo je željom za što učinkovitijom kontrolom financijskih tijekova, ali i gospodarskog kriminala što Financijskoj policiji, po ocjeni Vlade, dosad nije uspijevalo. Poslove FP trebala je preuzeti “reorganizirana i modernizirana” Porezna uprava, Carinska uprava i pojačani odjeli za gospodarski kriminal Ministarstva unutarnjih poslova.

Što su to kapitalni prihodi?

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (bivši kapitalni prihodi) su svi prihodi koji potječu od prodaje kapitalne imovine (npr. od prodaje zemljišta, nematerijalne imovine, robnih zaliha i dr.) s vijekom trajanja duljim od jedne godine.

Dijele se na prihode od:

  • prodaje građevinskih objekata u državnom vlasništvu (prihode od prodaje državnih i vojnih stanova, odmarališta, komunalnih objekata i sl.)
  • privatizacije
  • prodaje državnih robnih zaliha
  • prodaje zemlje (poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države).

Najvažniju i najizdašniju stavku kapitalnih prihoda čine prihodi od privatizacije. U 1997. godini prihod od privatizacije iznosio je 143 milijuna kuna, a u 2001. godini 4,2 milijarde kuna. Kratkoročno, to je naravno vrlo povoljno, no na dulji rok …? Prihodi od prodaje npr. Hrvatskih telekomunikacija su jednokratni. Kad se jednom prodaju, na prihode od tog oblika imovine, poput državnih banaka, javnih poduzeća, INA-e i sl., država više ne može računati. Jedno je sigurno, nakon vremena će se ti prihodi smanjivati a država će morati naći nove izdašne izvore financiranja proračuna ili smanjiti svoje rashode.

Na što država troši novac?

Proračun je u dijelu rashoda podijeljen na niz pozicija (stavaka) i računa koje valja pomno istražiti i iz kojih bi se trebalo vidjeti kamo novac odlazi. Rashodi proračuna podijeljeni su na tekuće, kapitalne i “posudbe umanjene za otplate”.

Dakle, proračunski izdaci se dijele na:

  • tekuće izdatke
  • kapitalne izdatke
  • posudbe umanjene za otplate, koje se pak mogu podijeliti na:

    • dane državne zajmove i udio u glavnici, te
    • otplatu (povrat) zajmova državi.

Što je klasifikacija proračuna?

Proračunski rashodi mogu biti klasificirani organizacijski, funkcijski, ekonomski, lokacijski i programski. Organizacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja države, razrađena na razdjele i glave. Ekonomska klasifikacija sadrži prihodi i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju služe. Funkcijska klasifikacija skup je poslova, funkcija i programa države organiziranih prema namjeni za koju služe. Lokacijska je klasifikacija prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske te programska klasifikacija koja je prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova.

Organizacijska klasifikacija podrazumijeva da se rashodi prikazuju prema administrativnim jedinicama koje se koriste sredstvima iz proračuna (Ministarstvo obrane, Ministarstvo rada i socijalne skrbi itd.). Funkcijska klasifikacija prikazuje iznose potrošene na određene namjene poput obrane, obrazovanja, zdravstva, javnog reda i sigurnosti itd. Sama činjenica da je neki iznos dodijeljen nekome ministarstvu ne znači da se on zaista i troši u toj instituciji za tu namjenu. Ministarstvo obrane, primjerice, može davati razne socijalne pomoći bivšim vojnicima. U tom slučaju iznos bi se funkcionalno trebao voditi kao socijalna skrb, a ne kao obrana. Stoga promatranje samo administrativnog proračuna može zavesti saborske zastupnike u procjenama i odlučivanju o dodjeli proračunskih sredstava.

Što je proračun jedinica lokalne samouprave i uprave?

Građanima Republike Hrvatske Ustavom je zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu i upravu, koje obuhvaća pravo odlučivanja o lokalnim potrebama i interesima. Stoga je Republika Hrvatska podijeljena na gradove i općine (jedinice lokalne samouprave) i županije (jedinice lokalne samouprave i uprave). Lokalne jedinice čine onu treću razinu proračuna pomoću koje država prikuplja i troši novac. Prema ZOP-u jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jest općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu i financijskom planu proračunskih korisnika. U Hrvatskoj svaka lokalna jedinica ima svoj proračun odnosno prihode i izdatke.

Koje su nadležnosti jedinica lokalnih samouprava i uprava?

U Republici Hrvatskoj ustrojeno je ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima poseban status grada i županije, tako da je u Republici Hrvatskoj sveukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (podatak preuzet s vlada.gov.hr; 2020.).

Temeljni zakoni koji reguliraju raspodjelu nadležnosti, teritorijalno ustrojstvo te problematiku proračuna lokalnih jedinica su: Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi, NN 90/92; Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH, NN 90/92; Zakon o Gradu Zagrebu, NN 22/93; Zakon o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave; NN 150/02, Zakon o Zagrebačkoj županiji, NN 69/95; Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH, NN 10/97 te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, općina i gradova u RH, NN 68/98.

Koji su prihodi proračuna lokalnih jedinica?

Prihodi proračuna lokalnih jedinica vode se na isti način kao i prihodi državnog proračuna. Svi se prihodi lokalnih jedinica dijele na porezne prihode, neporezne prihode, kapitalne prihode te dotacije.

Osnovni izvor financiranja lokalnih jedinica jest zakonom utvrđena podjela zajedničkih poreza između države i nižih razina vlasti (lokalnih jedinica). Zajednički su porezi: porez na dohodak, porez na dobit, porez na priređivanje igara na sreću i porez na promet nekretnina, koji se dijele između države, županije, grada odnosno općine.

U financiranju lokalnih javnih izdataka prevladava financiranje zajedničkim porezima, i to najvećim dijelom po osnovi poreza (i prireza) na dohodak. Dokaz je i udio prihoda od poreza na dohodak u ukupnim poreznim prihodima.

Što je prirez?

Prirez predstavlja “dodatak” porezu (obično porezu na dohodak) kojemu kao osnovica plaćanja služi iznos već plaćenog poreza. Prirez se obično uvodi na izravne poreze. U Hrvatskoj pravo na uvođenje prireza poreza na dohodak imaju gradovi s više od 40.000 stanovnika. U Hrvatskoj su stope prireza različite i kreću se od 5 do 12%, a Grad Zagreb ima stopu prireza 18%.

Koji je postupak donošenja lokalnih proračuna?

Rokovi planiranja, izrade i donošenja proračuna lokalnih jedinica propisani su Zakonom o proračunu (96/03). Postupak je sličan postupku donošenja državnog proračuna. Nadležni lokalni ured izrađuje prijedlog lokalnog proračuna, predaje ga lokalnoj izvršnoj vlasti, a ona ga tijekom listopada tekuće godine podnosi lokalnom poglavarstvu.

Poglavarstvo dalje raspravlja o proračunu te sudjeluje u procesu usklađivanja zahtjeva proračunskih korisnika. Nakon procesa usuglašavanja poglavarstvo podnosi prijedlog proračuna skupštini lokalne jedinice na donošenje najkasnije do 15. studenog tekuće godine, za iduću fiskalnu godinu. Skupština je obvezna do 15. prosinca odobriti proračun za slijedeću godinu.